Zbog njihove univerzalne konstrukcije, industrijski roboti se uglavnom mogu ugraditi u različite tipove strojeva. Različite karakteristike strojeva određuju specifična područja primjene. Roboti u industriji uglavnom imaju šire područje primjene i više stupnjeva slobode od ostalih industrijskih strojeva. Međutim, njihovi statički i dinamički zahtjevi su veći, a sposobnost serijske proizvodnje je manja.
Roboti u industriji se stoga koriste za obavljanje zadataka koji podrazumijevaju niz složenih pokreta i ne zahtijevaju visok stupanj preciznosti. Na primjer, zavarivanje i premazivanje (robot za lakiranje), utovar alatnih strojeva ili utovar i istovar paleta. Posebno brzi roboti se koriste za rad na pokretnim trakama kada je na malom prostoru potrebno proizvesti veliku količinu istih proizvoda. Robot sa zglobnom strukturom prikladan je za obavljanje ovog zadatka. Robotska ruka je osnovna radna jedinica robota koja obavlja sve postavljene zadatke. Područje rada za koje će biti namijenjena ovisi o njezinom obliku, brzini i smjerovima kretanja te općenitoj konfiguraciji. Radi toga je robotska ruka iznimno varijabilan dio robota koji je više-manje specijaliziran za određeno područje rada.
Industrijski robot je najčešće prisutan na opasnim ili rutinskim poslovima. Primjer toga su roboti za zavarivanje, bojanje, lakiranje, rad s opasnim tvarima, sastavljanje uređaja te premještanje opreme. Uvođenje robota u proizvodnju je uvelike smanjilo stopu ozljeda i trovanja na radu, u čemu se posebno ističe robot za zavarivanje, bojanje ili lakiranje.